Više od 100 požara je bilo u martu u Tuzlanskom kantonu, prema podacima Kantonalne uprave civilne zaštite. Samo u posljednja 24 sata je zabilježeno više od 30 gašenja vatre na području ovog kantona, saopšteno je juče.
U Tuzli je u protekla 24 sata bilo devet intervencija, odnosno gašenje požara na niskom rastinju, visokonaponskom kablu te divljoj deponiji.
U Lukavcu su vatrogasci gasili sedam požara, u Srebreniku šest, a u Banovićima četiri, i svi požari su vezani za šumu i nisko rastinje.
Slično je zabilježeno i u Živinicama i Sapni po dva požara, te u Kalesiji jedan. Kolika je šteta, pokazuje primjer požara u mjestu Like, kod Srebrnika, gdje je izgorjelo oko 30 dunuma niskog rastinja i jedan dunum privatne šume.
Dolaskom ljepšeg vremena, to se i očekivalo, a pune ruke posla vatrogasci su imali upravo za prošli vikend, kaže Jasmin Jahić, starješina Profesionalne vatrogasne brigade Tuzla.
“Spremni smo i mi i naša oprema. Imali smo na desetine požara. U jednom trenutku smo morali pozvati i dodatne snage, vatrogasce koji su bili slobodni. Puno je bilo intervencija i morali smo angažirati i dodatne snage”, rekao je Jahić.
On naglašava da su svi rubni dijelovi grada Tuzle bili zahvaćeni požarom, ali da je brzom intervencijom spriječena veća materijalna šteta.
“Poseban je problem kada požar zahvati brdske predjele, gdje naša vozila ne mogu prići i voda se mora nositi u naprtnjačama”, kaže Jahić, te apeluje na građane da ne pale vatre, a posebno penzionere, koji često vatrom čiste bašte, te ugrožavaju i sebe i druge.
Prošle godine u ovom kantonu je bilo oko 900 požara, a samo u martu ove godine više od 100 požara.
“Svaki dan u svakoj opštini ili gradu imamo desetak požara. Radi se o veoma opasnim požarima koji mogu prerasti u veće, koji mogu izazvati povrede ili smrtne ishode”, pojašanjava Dragan Pelemiš, pomoćnik direktora Kantonalne uprave civilne zaštite.
Pelemiš naglašava da je paljenje vatre na niskom rastinju zabranjeno na udaljenosti od 150 metara od šume prema Zakonu o šumama.
“Postoje i kazne za fizička i druga lica od 500 do 1.500 KM. Svake godine neko nastrada prilikom paljenja, uguši se u dimu. Te su stvari zabranjene i komunalnim odlukama u opštinama i gradovima, a nije ni korisno za poljoprivredno tlo niti za ljude koji to rade”, zaključuje Pelemiš.
(Nezavisne)
