Predstojećeg vikenda, u noći između subote i nedjelje, 26. i 27. marta, građani Srbije će kao i stanovnici većeg dijela Evrope pomjeriti kazaljke sat unapred i preći na ljetnje računanje vremena.
U nedjelju u 2 sata, kazaljke ćemo pomjeriti na 3 sata, pa ćemo kao prvi direktan uticaj imati sat manje spavanja, dok ćete već narednog dana primetiti da sunce izlazi sat kasnije, ali što je mnogima važnije, da će dan biti duži, tako da će trenutno mrak umjesto oko 18 časova, padati tek u 19 časova.
I tako će biti sve do 30. oktobra kada ćemo ponovo preći na zimsko računanje vremena.
U Srbiji, odnosno tadašnjoj SFR Jugoslaviji, kazaljke su prvi put pomjerene 27. marta 1983. godine, kada smo počeli sa računanjem ljetnjeg vremena. Do 1995. satovi su se vraćali u posljednjoj nedjelji septembra, a kasnije je donijet zakon kojim je ljetnje računanje vremena usklađeno sa Evropskom unijom, piše Blic.
Inače, Evropska komisija je još 2018. predložila da se ukine sezonsko pomjeranje sata koje je prvobitno trebalo da prestane još 2019, a zatim 2021. Zemljama članicama, naime, prepuštena je odluka da li će ostati na zimskom ili ljetnjem vremenu, a dogovora nema, niti će ga po svemu sudeći biti u bližoj budućnosti.
Samim tim, s obzirom na našu geografsku i svaku drugu povezanost sa zemljama EU, i u Srbiji će do daljeg nastaviti da se pomjeraju kazaljke na časovnicima i to posljednje nedjelje u martu, kada prelazimo na ljetnje, odnosno posljednje nedjelje u oktobru, kada se vraćamo na zimsko računanje vremena.
Dilema da li treba da pomjeramo kazaljke i imamo zimsko i ljetnje vreme, izazvala je velike polemike širom Evrope, ali i u Srbiji. Tako bi, u slučaju da se odlučimo za ljetnje računanje vremena, 1. jula svitalo u 5 ujutru i dan trajao do 20.30. U slučaju zimskog računanja, obdanica bi trajala od 4.00 do 19.30, te bi onaj ko ustaje u 7.00 prespavao tri sata dnevnog svjetla. Na drugoj strani, po zimskom računanju vremena 1. decembra dan bi trajao od 7 do 16 časova, odnosno od 8 do 17 časovaako bi se računalo po ljetnjem modelu.
Inače, mnoga svjetska istraživanja su utvrdila da pomjeranje kazaljki i prelazak sa zimskog na ljetnje računanje vremena, i obratno, donose mnoge zdravstvene probleme ljudima. Mnogi se tada žale na umor, pospanost, depresiju, pojačan apetit, a statistika pokazuje da se povećava i broj srčanih udara i kardiovaskularnih problema koji znaju da završe i tragično.
Za razliku od Evropljana, Amerikanci su prije samo nekoliko dana donijeli odluku da krajem 2023. prestanu sa pomjeranjem časovnika, pod uslovom da odluku potpiše i predsednik SAD Džozef Bajden. Rusija je tu praksu imala od 1981. do 2011, a časovnici se ne pomeraju ni u Kini, Japanu, Južnoj Koreji, skoro svim afričkim zemljama…
Ideja o pomjeranju vremena stara je nekoliko vekova, ali je prvi put zaživjela prije nešto više od 100 godina, a sve kako bi bolje i efikasnije bilo iskorišćeno dnevno svetlo. Prvi su kazaljke pomjerili Nemci i to 30. aprila 1916. godine, zatim su za njima sledili Britanci, pa mnoge evropske zemlje i SAD.
(SrpskaInfo)
