Inspekcija je utvrdila da je na svakoj drugoj benzinskoj pumpi formirana nezakonita cijena goriva i u samo četiri dana izrečeno je 875.200 KM, koje moraju biti plaćene u budžet. Litar goriva su prodavali i po 0,30 KM većoj cijeni. Pitanje je ko će kupcima vratiti novac.
Sa cijenama goriva se tokom proteklog vikenda desila, u najmanju ruku, čudna situacija. Prvo su se u četvrtak veče na društvenim mrežama munjevitom brzinom širile “informacije” kako gorivo u BiH od petka ide na tri marke, a slična nagađanja su objavljivali i pojedini mediji, sa pretpostavkama kako se očekuju gužve.
Sljedeće jutro, u petak, nije bilo baš gužvi na pumpama, ali su bili novi cjenovnici. Gorivo je otišlo na 2,99 KM, a neke pumpe su u toku dana i dva puta mijenjale cjenovnike. Pumpaši tvrde da su imali tražnju veću čak tri puta, a da je nabavna cijena povećana za 0,70 KM.
Ograničene marže
Nakon pritiska javnosti, inspekcije su pojačale nadzor nad benzinskim pumpama, ali ne od petka već od subote. Rezultat za četiri dana: obavljeno je 110 kontrola u kojima je je kod 59 subjekata utvrđena nepravilnost na osnovu čega je izdato 118 prekršajnih naloga u iznosu od 875.200 KM.
Drugim riječima, svaka druga benzinska pumpa je kupcima prodavala skuplje gorivo nego što je trebala, a kako saznajemo u Inspektoratu, gorivo je prodavano skuplje i za 0,30 KM po litru. Podsjećamo da je Vlada RS naftašima ograničila marže priliko formiranja cijena, odnosno postoji limit iznad kojeg ne mogu prodavati gorivo, a u obzir se uzima nabavna cijena.
Međutim, nepoznato je na kojim pumpama je gorivo prodavano po nezakonitim cijenama, jer Inspektorat nije objavio spisak. Zato potrošači i ne znaju da li i od koga mogu da traže povrat novca.
Obeštećenje
Pitali smo Ministarstvo trgovine i turizma RS, koje je i zatražilo pojačane kontrole inspekcija, na koji način potrošači koji su sipali gorivo po većim cijenama nego što je trebalo (na osnovu Uredbe o ograničenoj marži) mogu da budu obeštećeni.
Odgovor koji smo dobili je zapravo citiranje Zakona o zaštiti potrošača RS.
– Svaka osoba koja smatra da su joj povrijeđena potrošačka prava ima pravo da pokrene postupak zaštite povrijeđenih prava. Prvi korak je upućivanje pisanog prigovora/reklamacije potrošača trgovcu, na koje je trgovac obavezan odgovoriti u roku od osam dana od dana prijema. Ako potrošač na ovaj način ne ostvari svoja prava ili nije zadovoljan odgovorom, može se obratiti udruženjima za zaštitu potrošača, koji imaju ulogu posrednika između potrošača, privrednih subjekata i nadležnih organa, kako bi iskoristio ostale mehanizme zaštite – odgovor je ministarstva.
Međutim, potrošačima za početak treba prvo reći na kojim pumpama je gorivo prodavano po cijenama koje nisu smjele biti formirane u tom iznosu.
Inspektorat prebacuje lopticu na sud
Inspektorat Republike Srpske smo pitali da li će objaviti spisak benzinskih pumpi kako bi potrošači znali da li su gorivo sipali po cijenama koje nisu smjele biti formirane.
– Kada su u pitanju nazivi subjekata kojima su izdati prekršajni nalozi, u cilju zaštite postupaka koji će eventualno da se vode pred nadležnim sudovima, javno objavljivanje takvih podataka bi moglo uticati na ishod istih. Podaci o izdatim prekršajnim nalozima čiji status nije poznat u smislu izvršnosti/konačnosti se ne mogu iznositi u javnost, jer bi time mogli stvoriti pogrešnu sliku. Shodno tome, podatke o prekršajnim sankcijama vam u jednom trenutku kada za to više ne bude prepreka koje smo već naveli mogu dostaviti nadležni sudovi koji su zaduženi za vođenje prekršajne evidencije – kažu u Inspektoratu RS.
Pravna lica koja su neosnovano dizala cijene su, kako tvrde, adekvatno kažnjena prema Uredbi, dok pitanje obeštećenja kupaca nije u nadležnosti ovog organa (tu bi svaki kupac koji smatra da je oštećen uz dokaz o izvršenoj kupovini svoja prava mogao zahtijevati putem suda).
Vlada RS je u aprilu 2021. donijela Uredbu o određivanju marže koja se primjenjuje prilikom formiranja cijena naftnih derivata. Trgovcima na veliko naftnim derivatima propisuje se maksimalna veleprodajna marža u apsolutnom iznosu od 0,06 KM po litru, a u maloprodaji najviše 0,25 KM po litru.
Za kršenje Uredbe propisana kazna za trgovca kao privredno društvo je 10.000 KM, a za odgovorno lice 5.000 KM.