BANjALUKA – Mladi ljudi kojima su dijagnostifikovana maligna oboljenja ne treba da gube nadu u potomstvo, jer mogu sačuvati reproduktivne ćelije ili embrione prije nego što počnu sa hemoterapijama ili zračenjima.
Prema riječima specijaliste ginekologije i akušerstva Sanje Sibinčić iz klinike “Medico-S” pacijenti, ali i njihovi ljekari, trebalo bi da budu svjesni da su onkološke terapije gonadotoksične te da treba na vrijeme da preduzmu korake da bi se pacijentima, naročito mladim, pružila mogućnost da nakon uspješnog izlječenja od maligne bolesti postanu roditelji.
– Mladi pacijenti uglavnom tek nakon uspješnog onkološkog liječenja počnu da razmišljaju o potomstvu, jer im je zbog hemoterapija i zračenja uništen reproduktivni potencijal – kazala je Sibinčićeva.
Kako je pojasnila, metoda očuvanja jajnih ćelija je, osim što je nepoznata pacijentkinjama, i medicinski zahtjevnija.
– Ona je komplikovanija od čuvanja spermatozoida pa samim tim i skuplja. Do sada nismo imali pacijentkinja koje su zbog onkoloških dijagnoza čuvale jajne ćelije – rekla je Sibinčićeva.
Ona je istakla da je mnogo jednostavnija procedura zamrzavanja spermatozoida, te je ovo metoda koja se u domenu onkofertitliteta najčešće i primjenjuje kod nas.
– Ove godine smo imali sedam onkoloških pacijenata koji su se opredijelili za čuvanje spermatozoida, prošle 18, dok je pretprošle godine taj broj bio 16 – kazala je Sibinčićeva.
Ona je dodala da je struka saglasna da od dijagnoze do početka terapije karcinoma ima dovoljno vremena barem za jedan pokušaj očuvanja plodnosti.
Izbor metode očuvanja plodnosti kod žene zavisi od brojnih faktora, među kojima su životna dob, rezerve jajnika, onkološke dijagnoze i postojanje partnera, a prema riječima Sibinčićeve, u “Medico-S” najčešće primjenjuju postupak vitrifikacije embriona kod žena koje imaju partnere.
– Kod pacijenta kod kojih je to moguće uradimo postupak vantjelesne oplodnje, a dobijene embrione vitrifikujemo i čuvamo za period nakon liječenja. Kada pacijent ozdravi, nakon tri do pet godina može da ide u postupak vantjelesne oplodnje i da ostvaruje trudnoću – kazala je Sibinčićeva dodajući da Fond zdravstvenog osiguranja RS snosi troškove vantjelesne oplodnje, ali i čuvanja embriona u periodu od dvije godine.
Sekretar Saveza žena oboljelih od raka dojke “Iskra” Verica Tadić je kazala da im se sve više javljaju mlade žene i djevojke sa karcinom, što ranije nije bio slučaj.
– Posljednjih godina taj crni broj je sve veći. S obzirom na to da se dosta njih nije ostvarilo u ulozi roditelja, pored borbe za ozdravljenje brine ih i da li će imati potomstvo – kazala je za “Glas” Tadićeva.
Ona je dodala da je pandemija usporila aktivnosti saveza, ali da će nastaviti sa edukacijama i tribinama čim za to budu stvorene prilike da bi podigli svijest o očuvanju reproduktivnog zdravlja onkoloških pacijenata, kod kojih je to moguće.
Prevencija
Obren Tomić iz Komiteta za međunarodnu razmjenu studenata medicine RS (SaMSIC) kaže da bi trebalo da se više potenciraju zaštićeni seksualni odnosi, redovni samopregledi, ali i odlasci kod ljekara.
– Nažalost upućenost mladih, kada je riječ o seksualnom i reproduktivnom zdravlju, kod nas je veoma niska. Prije svega treba se fokusirati na prevenciju – rekao je Tomić.
(GlasSrpske)
