Narodna skupština Republike Srpske usvojila je večeras Deklaraciju o ustavnim principima i četiri informacije sa zaključcima o vraćanju nadležnosti prenesenih sa Republike Srpske na nivo BiH.
Deklaracijom je predviđeno je da Vlada u saradnji sa predsjednikom Republike pripremi tekst ustava Republike Srpske kojim će se potvrditi sve nadležnosti Srpske, osim onih koje po Ustavu BiH pripadaju BiH.
U Deklaraciji posvećenoj vraćanju nadležnosti Republike Srpske navodi se da bi novim Ustavom Banjaluka trebala da postane glavni grad, a Pale prijestonica, prenosi agencija Srna.
U tom dokumentu se ističe da su svi zakoni koje je nametao visoki predstavnik neustavni, jer nisu doneseni po predviđenoj ustavnoj proceduri u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Svih 52 prisutna poslanika glasali su o Deklaraciji, a njeno usvajanje podržalo je 49 poslanika, protiv su bila tri, dok nije bilo uzdržanih.
Kada je riječ o usvojenim informacijama, one se odnose na prenos nadležnosti da Srpske na nivo BiH, prenose nadležnosti u oblastima indirektnog oporezivanja i odbrane i bezbjednosti, te na pravosudne institucije BiH.
Zaključcima o prenosu nadležnosti sa Republike Srpske na nivo BiH Narodna skupština zadužuje Vladu da u roku do šest mjeseci uputi na razmatranje i usvajanje u Narodnu skupštinu zakone i druge propise koji će omogućiti nesmetano funkcionisanje Republike Srpske.
Zakoni i drugi propisi kojima je izvršen prenos nadležnosti sa Republike Srpske na institucije BiH neće se primjenjivati na teritoriji Republike Srpske od dana stupanja na snagu zakona i drugih propisa iz zaključaka.
U oblasti indirektnog oporezivanja zaključeno je da Narodna skupština Republike Srpske povlači saglasnost da se nadležnost iz oblasti indirektnog oporezivanja u okviru sistema poreske politike prenese na Parlamentarnu skupštinu BiH, kako bi se omogućilo razmatranje i usvajanje Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH.
Narodna skupština Republike Srpske zadužuje Vladu Republike Srpske da u roku do šest mjeseci uputi na razmatranje i usvajanje u Narodnu skupštinu Republike Srpske zakon o porezu na dodatnu vrijednost u Republici Srpskoj i zakon o akcizama Republike Srpske.
Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH, Zakon o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda, Zakon o Upravi za indirektno oporezivanje, Zakon o postupku indirektnog oporezivanja, Zakon o postupku prinudne naplate indirektnih poreza, Zakon o porezu na dodatu vrijednost i Zakon o akcizama u BiH neće se primjenjivati na teritoriji Republike Srpske od dana stupanja na snagu Zakona o porezu na dodatu vrijednost u Republici Srpskoj i Zakona o akcizama Republike Srpske, navedeno je u zaključcima.
U oblasti pravosuđa BiH zaključeno je da Narodna skupština Republike Srpske povlači saglasnost o formiranju Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, te zadužuje Vladu Republike Srpske da u roku do šest mjeseci uputi na razmatranje i usvajanje u Narodnu skupštinu Republike Srpske zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske.
Narodna skupština je u skladu sa zaključcima zadužila Vladu Republike Srpske da povuče saglasnost na Sporazum o prenosu nadležnosti iz oblasti odbrane na institucije BiH potpisan sa Vladom Federacije BiH i da u roku do šest mjeseci uputi na razmatranje i usvajanje u Narodnu skupštinu Republike Srpske zakone iz oblasti odbrane i bezbjednosti.
O svim ovim zaključcima glasalo je ukupno 52 prisutna poslanika, odnosno njihovo usvajanje podržalo je 49 poslanika, protiv su bila tri, dok nije bilo uzdržanih.
Ove informacije sa zaključcima i Deklaracija usvojeni su na prijedlog predsjednika Republike Srpske, Vlade Srpske, člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske i klubova poslanika SNSD, SP, DEMOS, US, NPS i Poslaničke grupe NDP-a.
Nakon glasanja o apsolviranim tačkama dnevnog reda, potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Denis Šulić zaključio je rad 24. posebne sjednice.
Nadležnosti prenesene nasiljem međunarodne zajednice
Vlast i opozicija su se danas na posebnoj sjednici o vraćanju nadležnosti s nivoa BiH na nivo RS, saglasile da je oduzimanje nadležnosti sprovedeno nasiljem međunarodne zajednice, ali se nisu saglasile o potezu koji treba preduzeti u narednom periodu.
Naime, predlagači nekoliko informacija s ciljem vraćanja nadležnosti, među kojima su Željka Cvijanović, predsjednica RS, Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, Vlada RS i klubovi vladajuće većine, predložili su da se u narednih šest mjeseci pripreme zakoni kojima će ove nadležnosti biti vraćene, dok su u opoziciji to odbacili jer tvrde da se radi o loše pripremljenim materijalima koji služe za kampanju pred naredne opšte izbore.
Igor Žunić, šef Kluba SNSD-a, Dodik, Cvijanovićeva, Zora Vidović, ministarka finansija, i Anton Kasipović, ministar pravde, naglasili su da su čak i u situacijama kada su se entiteti sporazumjeli da neke nadležnosti prebace na nivo BiH, kao što je u slučaju indirektnih poreza ili Oružanih snaga BiH, u pitanju sporazumi koji nemaju ustavnu snagu.
Dodik je naveo nekoliko odluka Ustavnog suda BiH u kojima je to tijelo priznalo da sporazumi entiteta ne mogu značiti ustavne amandmane i da se o institucijama koje su stvorene na taj način ne mogu izjašnjavati u smislu njihove ustavnosti.
To bi, kako je objasnio, trebalo da znači da sporazumi mogu biti povučeni, odnosno saglasnost na neke od nadležnosti koje su prenesene. On je takođe naglasio da po Ustavu BiH postoje entitetske vojske, koje nemaju pravo prelaziti granice entiteta, a da ni u jednom amandmanu nisu formirane Oružane snage BiH.
Dodik je u više navrata naglasio da RS ne želi rat, već samo poštuje Dejtonski sporazum i Ustav BiH. Cvijanovićeva je ustvrdila da ovi potezi ne znače avanturizam i ukazala je, kao i Dodik, da je djelovanje visokog predstavnika pogubno za BiH.
“Mnogo puta smo o tome upozoravali i u ovoj NS RS i navodili brojne primjere njihovog manipulativnog djelovanja kojim su, izlazeći iz svog mandata, kršili međunarodno pravo, i uporno kontaminirali politički prostor u BiH, svrstavajući se na stranu jednih, a radili protiv interesa drugih”, navela je ona.
Nakon uvodnih obraćanja poslanicima su se obratili predsjednici parlamentarnih stranaka. Predsjednici stranaka vladajuće većine pozivali su na jedinstvo i važnost zajedničkog donošenja odluka, dok su u opoziciji tvrdili da se radi o opasnom avanturizmu koji može mnogo koštati RS, a možda dovesti i do rata.
Mirko Šarović, predsjednik SDS-a, i Branislav Borenović, predsjednik PDPa, ustvrdili su da se radi o opasnoj farsi, dok je Nenad Stevandić, predsjednik US, zamolio opoziciju da predloži rješenja koja su za njih prihvatljiva, a da se o ostatku razgovara u narednom periodu.
Nenad Nešić, predsjednik DNS-a, je ustvrdio da vladajuća većina u svojim prijedlozima nije objasnila na koji način će sertifikati i dokumenti koje budu izdavale institucije RS biti priznati u inostranstvu ako se nadležnosti vrate bez međunarodnog priznanja.
Petar Đokić, predsjednik SP-a, je rekao da je teško imati dijalog ako ga Bošnjaci ne žele.
“Ne vidim razlog zašto u Sarajevu oklijevaju da to prihvate. Ovdje se ne želi ući u dijalog zato što nema argumenata. Argumenti su na našoj strani kada je riječ o krizi u BiH”, naglasio je Đokić.
Nakon obraćanja predsjednika političkih partija, opozicione partije su napustile zasjedanje, tako da je kompletna poslanička rasprava uslijedila s poslanicima vladajuće stranke, a u sali su ostali i poslanici koalicije “Zajedno za BiH”, koji su namjere vlasti o vraćanju nadležnosti uporedili s državnim udarom. Jednom dijelu zasjedanja prisustvovao je i Nebojša Vukanović, koji djeluje u Klubu SDS-a.
Podsjećanja radi, vladajuća koalicija je predložila pet tačaka dnevnog reda, od kojih se prva odnosi na informaciju o prenosu nadležnosti, druga o prenosu nadležnosti u oblasti indirektnih poreza, dok je treća informacija o prenosu nadležnosti u oblasti pravosuđa. Četvrta tačka je informacija o prenosu nadležnosti u oblasti odbrane, dok se peta tačka odnosi na deklaraciju o ustavnim principima.
U ovim dokumentima su navedeni primjeri kako su nadležnosti prenošene, a u deklaraciji se nalaze zaključci o poštovanju Ustava BIH i namjeri vladajuće koalicije da se nadležnosti vrate na način koji je u skladu s Ustavom BiH.
Dodik je tokom rasprave u nekoliko navrata naglasio da je spreman za pregovore o pojedinim pitanjima, na primjer o smanjenju Oružanih snaga BiH za polovinu.
Inače, prije početka zasjedanja Denis Šulić, predsjedavajući parlamenta, je zabranio ulazak predstavnicima OHRa na zasjedanje.
(Srna)
