BRISEL, BANJALUKA – Hrvatski poslanici u Evropskom parlamentu će pokušati da prije sutrašnjeg glasanja o tekstu tog tijela o izvještaju o napretku BiH Evropske komisije uključe pojam konstitutivni narodi, pišu hrvatski mediji.
Ako se pogleda na stranicu Evropskog parlamenta, u tekstu koji je izašao iz Odbora za spoljne poslove kao prijedlog za plenarno glasanje se spominje samo termin građani BiH. Najbliže terminu konstitutivnih naroda je termin narodne grupe, a u dijelu u kojem se govori o potrebi izborne reforme samo se spominje potreba poštovanja odluka Evropskih sudova i međunarodnih standarda.
Željana Zovko, poslanica u EP iz Hrvatske, za “Jutarnji list” izjavila je da su podržani svi njeni amandmani, osim ovog o konstitutivnosti.
“Na plenarnoj sjednici EP izvjestilac će u ime poslanika kluba Evropske narodne stranke kroz amandman o konstitutivnosti vratiti rezoluciju na prethodni trag koji su započeli premijer Hrvatske Andrej Plenković i Doris Pack, te očekujem da je podrži čitav spektar poslanika, uključujući i konzervativce”, rekla je Zovko.
Gordan Grlić Radman, hrvatski ministar spoljnih poslova, na sjednici Savjeta EU, na kojoj se, uzgred rečeno, uopšte nije raspravljalo o BiH, jasno je stavio do znanja da će uslov za napredak BiH prema EU biti rješavanje ovih pitanja koja su važna za Hrvatsku.
“Želimo čim prije razgovarati o kandidatskom statusu BiH, koja treba promijeniti Izborni zakon kako bi se osigurala ravnopravnost svih konstitutivnih naroda”, rekao je Radman.
Za Srećka Latala i Adnana Ćerimagića, analitičare koji su dobro upućeni u odnose između BiH i EU, pitanje eventualne hrvatske blokade u ovom trenutku nije aktuelno jer, kako kaže Latal, BiH sada sasvim uspješno blokira samu sebe.
Ćerimagić za “Nezavisne” kaže da se o putu BiH ka EU neće ni razgovarati sve dok Evropska komisija formalno ne preporuči kandidatski status, a preporuke nema dok ne bude reformi, kojih takođe nema.
“Za tu preporuku vlastima u BiH je rečeno da će morati izvršiti izmjene Ustava i Izbornog zakona, da bi ih usaglasili sa presudama Evropskog suda za ljudska prava i preporukama Kancelarije za demokratizaciju i ljudska prava Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju. Dodatno, potrebno je usvojiti nekoliko zakona, od Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, pa do javnih nabavki itd.”, kaže on.
Latal kaže za “Nezavisne” da nije ništa novo najava Hrvatske da bi uslovila put BiH ka EU rješavanjem pitanja koja su važna za službeni Zagreb.
Međutim, za Latala puno veći problem je činjenica da je sam proces proširenja u krizi.
“Na primjeru Sjeverne Makedonije smo vidjeli da je njen put ka EU blokiran prvo od strane Grčke pa onda i od strane Bugarske, iako je učinila sve ono što je od nje traženo. Evidentno je da proces proširenja ulazi u duboku krizu, a različite članice EU pokušavaju kroz proces proširenja u svoju korist riješiti svoje bilateralne odnose sa zemljama koje apliciraju za članstvo”, rekao je on.
(Nezavisne)
