U Srpskoj su, unazad godinu dana, skočile cijene mnogih životnih namirnica i ostalih roba koje građani masovno kupuju, što je veliki udar na životni standard velikog broja porodica.
Činjenica je, naime, da se gotovo svakodnevno suočavamo sa skokom cijena mnogih proizvoda, ali u nekim manjim iznosima, da bi njihovo poskupljenje postalo očigledno i opterećujuće za par mjeseci.
Takođe, čim neka sirovina ili energent na svjetskoj berzi poskupe, odmah skaču i cijene kod nas dok se, u suprotnom, korekcije naniže ne dešavaju.
– Ponekad mi se čini da cijene mijenjaju bukvalno na dnevnom nivou, pa je zaista teško upratiti koliko je šta poskupilo. Samo vidim da iz radnje donosim manje robe, a da su računi sve veći. Govorim o hrani i onim proizvodima bez kojih se ne može, dok drugo šta slabo i kupujemo. Nažalost, u RS je mnogo porodica koje jedva sastavljaju kraj s krajem i kojima i najmanja poskupljenja zadaju muku – kaže Branko S, konobar iz Banjaluke.
Kad je riječ o osnovnim životnim namirnicama, u Republici Srpskoj je najviše poskupilo ulje, za 29 odsto, a podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske pokazuju da je litar u martu prošle godine u prosjeku koštao 1,99, a u istom mjesecu ove godine 2,57 KM.
Šećer je poskupio za šest odsto i u martu je kilogram koštao 1,24 KM. Cijena jaja i graha je otišla za 12 odsto, dok je kilogram pšeničnog bijelog brašna sa 1,11 poskupeo na 1,26 KM, ili za 13,5 odsto, a kilogram bijelog hleba sa 2,16 na 2,57 ili za 19 odsto.
Ono što ne obećava, jeste rast cijena pšenice na svjetskoj berzi, što bi moglo da dovede do novog poskupljenja brašna, te proizvoda koji se od njega prave.
Mlinari ističu da je, unazad mjesec dana, vreća brašna od 25 kilograma sa 18 poskupila na 18,5 KM.
– Cijene pšenice na berzama su podivljale, ali cijene brašna u Srpskoj još nisu drastično skakale – naglašava za Srpskainfo predsjednik Udruženja mlinara RS Zoran Kos.
Prema njegovim riječima, nova žetva se iščekuje, ali se već sad vidi da će startne cijene pšenice biti više nego prošle godine, otprilike za 15 do 20 evra po toni.
– To će se morati odraziti na cijenu brašna kod nas – ističe Kos.
Kad je riječ o zelenim pijacama, u martu je, u odnosu na isti mjesec lane, zelena salata bila skuplja za 15 pfeninga, kruške 26, spanać 60, a krastavac za 65 pfeniga.
U odnosu na mart prošle godine, litar šampona skuplji je za skoro 60 pfeniga, cijena kilograma sapuna je sa 11,44 otišla na 13,2 marke ili za 15,4 odsto, dok su pelene za jednokratnu upotrebu sa 16,27 poskupile na 18,47 KM ili za 13,5 odsto.
U Asocijaciji samostalnih trgovačkih radnji banjalučke regiji kažu da su, unazad godinu dana, najviše poskupile osnovne životne namirnice.
– Tačnije, brašno, ulje, šećer, i to za 15 do 20 odsto. Cijena hemija i nije nešto značajnije išla gore. Voće i povrće, takođe, nisu nešto drastičnije skuplji, osim onog sezonskog – ističe za Srpskainfo predsjednik ove Asocijacije Bogdan Marjanović.
Dodaje da su, generalno, cijene u maloprodaji otišle za deset odsto, te da uglavnom poskupljuju robe koje građani najviše kupuju, a to su osnovne životne namirnice.
– Do poskupljenja je, dijelom, došlo i zbog skoka cijene goriva, jer je povećan trošak transporta – kaže Marjanović.
Iz Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore RS poručuju da se, ako sirova nafta nastavi da poskupljuje na berzi, očekuje da bi moglo doći do porasta ulaznih, ali i maloprodajnih cijena u RS i BiH.
– Brent nafta trenutno košta 70 dolara po barelu ili 559 dolara po toni, a konstantno poskupljuje u proteklih sedam dana. Zbog toga je za očekivati da u naredna dva-tri dana dođe do povećanja ulaznih cijena. Ako nakon desetog dana od toga cijena nafte na svjetskoj berzi i dalje bude rasla, očekivati je i poskupljenje goriva na pumpama, i to za tri do pet pfeniga po litru. Jasno je da poslovanje mnogih branši podrazumijeva upotrebu goriva koje, ako poskupi, dovodi do rasta troškova transporta i proizvodnje – ističe za Srpskainfo predsjednik ove grupacije Dragan Trišić.
On podsjeća da su u BiH ograničene marže koje se odnose na formiranje maloprodajnih cijena na benzinskim pumpama, a koje su uvele vlade entiteta i koje su na snazi zbog pandemije.
(SrpskaInfo)
