Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas slave Cvijeti koje se slave u svim hrišćanskim zemljama, ali sa neznatnom razlikom u običajima. Ta tradicija naročito je razvijena u Srbiji gdje se o ovom prazniku veoma vodilo računa.
Cvijeti su pokretni hrišćanski praznik kojim se obeležava Hristov ulazak u Jerusalim. Ovo znači da se ovaj praznik proslavlja u zavisnosti od toga kada je Uskrs jer se praznuje nedjelju dana ranije. Ustanovljen je u Jerusalimu krajem IV vijeka, za uspomenu na posljednji, carski i svečani ulazak Isusa Hrista u sveti grad Jerusalim, i na posljednju nedjelju njegovog života.
Ujutru je potrebno požuriti jer se vjeruje da onaj ko prvi stigne i ubere cvijet dobija pravo na jednu želju koja će mu se sigurno ispuniti ako snažno vjeruje.
U nekim krajevima se ubrano cvijeće ne unosi u kuću već se ostavlja u posudama sa vodom u dvorištu da prenoći. Po gradovima međutim, gdje ljudi mahom žive u stanovima, razvio se običaj da se buketi ipak donose u sobe, potapaju u vodu sa zlatnim i srebrnim prstenjem i da se tom vodom djeca umivaju. Narod kaže, valja se!
U starim danima je u Srbiji bio rasprostranjen običaj da se na Cvijeti čitav dan šeta okićen cvijećem. Momci bi pravili bukete i nosili ih djevojkama, a svaki cvijet imao je svoje značenje iz koga bi one mogle da razaznaju udvaračeva osjećanja. Cvijeti su dan za radost, okupljanje i druženje sa bližnjima. Zato, poklonite danas nekoj dragoj osobi cvijeće.
(Atv)
