Prema posljednjim podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva, građani BiH godišnje potroše 5.200.000 pakovanja antibiotika. To znači da mjesečno koriste 433.333 kutije, odnosno 14.444 kutije dnevno.
Stručnjaci upozoravaju da prekomjerna upotreba antibiotika dovodi do otpornosti organizma na lijek. Masovno i samoinicijativno uzimanje ovih lijekova postaje jedan od glavnih problema. Mirsada Hukić iz Zavoda za biomedicinsku dijagnostiku i ispitivanje nalaza kaže da se zasigurno mora pojačati kontrola upotrebe antibiotika, ali za uzimanje su odgovorni, osim medicinskog, veterinarski i prehrambeni sektori.
– Veterinarski sektori koriste više od medicinskog antibiotike, omjer je nekih 70 naspram 30 posto. Koriste ih ne samo za liječenje životinja nego i za uzgoj, što je opasno. U svakom slučaju ovo može dovesti do toga da ostanemo bez lijekova – ističe Hukić. Dodaje da antibiotike građani uzimaju kada su u pitanju virusne bolesti, što je pogrešno, jer tada nisu učinkoviti. Bez recepta – Bitno je ukazati na važnost antibiotika. Prevelika i nepotrebna potrošnja antibiotika direktno proizvodi otpornost i stvara problem u slučaju teških infekcija. Glavni problem je razvoj otpornosti kod bakterija. Mora postojati hijerarhizam u upotrebi antibiotika. Mi u medicini pokušavamo biti racionalni – kazala je Hukić. Svjetska zdravstvena organizacija nedavno je saopštila da se iracionalno propiše više od 40 miliona lijekova.
Antibiotik je jedan od najznačajnijih izuma u 20. vijeku, a najčešće se propisuje kod akutne respiratorne infekcije. Stručnjaci ističu da je potrošnja smanjena nakon što su pooštrene mjere propisivanja i izdavanja lijekova, ali mnogi građani i dalje uzimaju antibiotike na svoju ruku. U Sarajevskom kantonu antibiotik ne može biti izdat bez recepta, dok je u Tuzlanskom to moguće.
Izvor: Avaz.ba
