Promjena tradicionalnog rasporeda klupa u učionici i formiranje “ostrva”, jednostavan namještaj, uz što manje jarkih boja i detalja na zidovima samo su neke od promjena koje bi u vrtićima i osnovnim školama doprinijele razvoju i boljem učenju djece.
Svjesno činjenice da je najveći broj obrazovnih ustanova u Srpskoj građen u drugoj polovini prošlog vijeka i da je postojeće resurse potrebno prilagoditi novim obrazovnim potrebama, Ministarstvo prosvjete i kulture RS je donijelo smjernice za uređenje prostora vrtića i osnovnih škola koje su objavljene na stranici Republičkog pedagoškog zavoda.
U tradicionalno organizovanim učionicama sa klupama u redovima, kako je objašnjeno u ovom dokumentu, teže se ostvaruje socijalni kontakt između učenika, za razliku od učionica sa raznovrsnom i fleksibilnom organizacijom sjedenja gdje đaci aktivnije učestvuju u svakodnevnim školskim aktivnostima.
– Boje treba da su svijetle i vedre, uglavnom iste jačine kako ne bi došlo do velikih kontrasta između svijetlih i tamnih tonova. Učionice sa mnogo intenzivnih boja nisu pogodne niti stimulativne za učenje. Najbolje je koristiti umjeren intenzitet boja, s tim da uvijek budu više zastupljene svjetlije boje koje, pored ostalog, djeluju i na osvjetljenje prostora. Intenzivne nijanse svih boja, posebno crvene i narandžaste, potrebno je izbjegavati – stoji u publikaciji.
Navodi se da se veoma često u predškolskim ustanovama mogu vidjeti zidovi i namještaj jakih boja, koje mogu da utiču na ponašanje i raspoloženje djece, ali i da budu izraženi distraktori njihove pažnje.
– Tako crvena djeluje razdražujuće, ubrzava puls, disanje i mišićnu napetost, dok zelena odmara i djeluje umirujuće, a plava podstiče koncentraciju i umiruje. Zato je dobro koristiti mirne boje, prirodne materijale i bijelu boju za podsticanje mira i sredine koja je najpogodnija za učenje – objašnjeno je u dokumentu u kojem se, između ostalog, navodi da su od velikog značaja i ambijentalni uslovi učenja i igre, izbor sredstava i materijala koji mogu pojačati radoznalost i interesovanja kako bi potencijalna aktivnost mogla imati optimalno trajanje.
Inspektor – prosvjetni savjetnik za predškolsko vaspitanje u Republičkom pedagoškom zavodu Slavica Vidaković istakla je da je publikacija “Prostorno okruženje i dječiji razvoj i učenje” autorke Nataše Cvijanović, nastala kao rezultat kontinuiranog praćenja rada u vrtićima i osnovnim školama, te potrebe da dosadašnja saznanja o značaju prostornog okruženja na rani dječiji razvoj i učenje budu na sistematičan način objavljena u vidu jednog dokumenta.
– Većina vaspitača i učitelja veliku pažnju posvećuje uređenju stimulativnog okruženja za razvoj i učenje – kazala je Vidakovićeva.
Psiholog iz Banjaluke Jadranka Todorović Grulović istakla je da su ove smjernice za uređenje predškolskog i školskog okruženja prijeko potrebne za podsticanje aktivnog učenja.
– Ove smjernice uvode niz didaktičkih elemenata koji aktiviraju čula i misaone procese. I laicima je jasno da različiti materijali stimulišu aktivnost mozga, ali naučni pristup objašnjava kako adekvatno pristupiti uređenju prostora da bi on stimulisao upravo ono što želimo da se razvija – kazala je Todorović Grulović.
Dodala je da je u smjernicama objašnjeno kako koristiti boje za stimulaciju motivacije za učenje, da ono bude aktivno i fokusirano, a kao opozit su navedeni primjeri kako boje mogu biti distraktori pažnje.
– Statistike pokazuju da je sve više mladih sa poremećajem pažnje, na šta može uticati i fizičko okruženje – kazala je Todorović Grulović.
Predsjednica Aktiva direktora osnovnih škola sarajevsko-romanijske regije Danijela Mrda saglasna je da pozitivni i stimulativni ambijent u učionicama doprinosi boljem učenju.
– Sigurna sam da će biti iskoraka u toj oblasti. Određene škole već jednim dijelom imaju drugačiji prostor od tradicionalnog – kazala je Mrda. Dodala je da se potrebno polako pozdravljati sa tradicionalnim učenjem, jer se djeca spremaju za 21. vijek kako bi bila funkcionalna.
– Međutim, za sada nismo u mogućnosti da posvetimo veću pažnju novom uređenju školskih prostorija, jer su trenutno sve aktivnosti u školama umanjenog intenziteta zbog virusa korona – istakla je Mrda.
Posebne okolnosti
Jadranka Todorović Grulović smatra da je predložene smjernice moguće primijeniti u institucijama obrazovanja i u ovim posebnim okolnostima, osim prijedloga organizacije sjedenja.
– Predloženi način sjedenja u učionicama je, inače, sjajan i veoma stimulativan za razvoj kooperativnosti, osjećaja pripadnosti grupi, ali i podsticajan za veću ličnu aktivaciju – kazala je Todorović Grulović.
