Srpska pravoslavna crkva i vjernici 7. jula po novom kalendaru slave Ivanjdan, rođenje Svetog Jovana Preteče i krstitelja Isusa Hrista.
Uz Hristovo i Bogorodičino, to je jedno od tri svijeta rođenja koje praznuje Crkva. Sveti Jovan Preteča bio je jedan od proroka jevrejske sekte Nazarećana. Prema hrišćanskom učenju, on je krstio Isusa Hrista u rijeci Jordan. Srbi ga posebno poštuju i kao zaštitnika kumstva i pobratimstva.
Narodno praznovanje Ivanjdana potiče iz prethrišćanskog perioda, od ratarskog kulta u kojem se slavi sunce kada u vrijeme ljetnje dugodnevice isijava najveću snagu, kao i početak žetve. U predvečerje toga dana, u mnogim slovenskim krajevima palile su se po brdima ivanjske vatre (kresovi) oko kojih se igralo i pjevalo.
Narodni običaji i vjerovanja
Među nizom predivnih starih srpskih običaja na ovaj dan izdvaja se branje ljekovitih trava i pletenje vijenaca od ivanjskog cvijeća. Djevojke na današnji dan svaka u svoj vijenac upliću i po jednu crvenu ružu. Srbi vjeruju da je današnji dan toliko veliki praznik da se sunce triput zaustavlja.
Vjeruje se i da voda na današnji dan dobija posebnu moć, pa se svi kupaju u rijekama, potocima, jezerima. Bilje i trave imaju pojačana ljekovita svojstva. Zato se bere ljekovito bilje i pletu vijenci, koje se čuva u kući kao lijek protiv raznih boleština, piše Srbija Danas.
Djevojački praznik
Ivanjdan se može nazvati i djevojačkim praznikom jer je čitav niz rituala povjeren djevojkama. U mnogim našim krajevima, noć uoči Ivandana djevojke pale ivandanjske vatre, beru cvijeće i trave, pjevaju i pletu vijence. Djevojke iz Gruže palile su s večeri živu vatru ili kres, a s vijencima ivandanjskog cvijeća cijelu noć su igrale i pjevale.
U ranu zoru su se razilazile, a svaka je nosila ugarak iz vatre, a ispleten vijenac bi stavljala na vrh kapije. Slično se radilo i u čačanskim selima.
Sve se to radi u šali pa je djevojački smijeh i cika odzvanjao u noći. Ovdje se takođe vjeruje da ove noći treba hvatati svice i nositi kući. Lijepe mlade Gružanke na ovaj dan su u saksiji sijale po malo žita, a na Petrovdan gledale kako je niklo.
Srbi vjeruju i da se vjenčići od Jovanove trave dan poslije praznika kače iznad ili sa desne strane kućnih vrata. Oni štite dom od zla, uroka i nesreće čitave naredne godine.
U vinogradima se na današnji dan ništa ne radi. Čak u vinograd ne ulaze ni tri dana prije ni tri dana poslije Ivanjdana. Kažu da tih sedam dana vinograd najviše napreduje, jer ga čuva Sveti Jovan.
Kako da nerotkinje rode dijete
Na istoku Srbije vjeruje se da se nerotkinje, koje žarko žele potomstvo, na današnji dan provlače kroz vijence od Jovanove trave, a onda se kupaju u rijeci ne bi li voda sprala urok. Vjeruje se i da ako žele uspješnu trudnoću i zdravu bebu, žene na ovaj praznik treba da posjete sve koje nose ime Stana ili Stanka.
