Farmaceutski otpad iz domaćinstava najčešće završava u kantama za smeće ili wc šoljama i tako zagađuje prirodu. Za ovaj problem postoji rješenje, ali građani to ne znaju.
Naime, sve sertifikovane apoteke, a u Srpskoj ih ima 302, dužne su da stare lijekove i drugi medicinski otpad, kome nije mjesto na „običnoj” deponiji, prime od građana i zbrinu ga u skladu sa propisima. Potvrdili su to za Srpskainfo u Agenciji za sertifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite RS – ASKVA. Pojašnjavaju da apoteke ovu obavezu stiču činom sertifikacije, kojim se potvrđuje da zadovoljavaju unaprijed definisane standarde sigurnosti.
-Sertifikacija je obavezna za sve zdravstvene ustanove. Standardi za sertifikaciju apoteka, između ostalog, obuhvataju i upravljanje farmaceutskim otpadom i odnose se i na pravilno zbrinjavanje farmaceutskog otpada koji iz domaćinstava u apoteku donose pacijenti – navodi se u opširnom odgovoru Agencije ASKVA. Dodaju da je registar sertifikovanih apoteka javnosti dostupan na veb stranici Agencije. Između ostalog, sertifikovane su sve apoteke iz poznatijih farmaceutskih lanaca. Ipak, rijetkost je da građani donesu stare neupotrebljive lijekove u apoteku, jer nisu obevješteni da to mogu učiniti, a niko se posebno ni ne trudi da ih o tome informiše. U Zdravstvenoj ustanovi „Moja apoteka” kažu da „ne rade organizovano skupljanje otpada od pacijenata”, ali ukoliko pacijenti donesu lekove isteklog roka u apoteku, oni postupaju „u skladu sa zakonom, standardima i procedurom o upravljanju farmaceutskim otpadom”. U prevodu, prihvatiće i zbrinuti takav otpad, jer je to obaveza apoteke. Ekološki osvešni građani, koji ne žele da ovim opasnim otpadom zagađuju zemljište i vodu, ponekad, kažu, nailaze na prepreke, kada pokušaju da stare lijekove predaju u apoteku.
Nije rijetkost, kažu, da se ljubazni apotekari trude da „elegantno zaobiđu” obavezu zbrinjavanaj ovog otpada. – Nakon što mi je majka preminula, u njenom stanu je ostalo mnogo lijekova. Lijekove koji su bili ispravni odnela u dom za stara lica, a one kojima je istekao rok u apoteku, ali su mi tamo prvo rekli da dođem sutra, pa su me sutra uputili u drugi kraj grada u apoteku koja, navodno, skladišti te lijekove. Na kraju sam odustala od svega – priča jedna Banjalučanka.Da samo najuporniji uspjevaju da se kućnog opasnog otpada riješe na propisan način, ali da ni to ne znači da je priroda sačuvana od otrova, potvrdila je za Srpskainfo i farmaceutkinja, koja je željela da ostane anonimna.
– Te se obaveze u potpunosti pridržavaju samo poznate apoteke u većim gradovima. Pojedine apoteke na sve načine pokušavaju da izbjegnu uzimanje starih lijekova od građana, jer zbrinjavanje takvog otpada je skupo i komplikovano – kaže naša sagovornica. Dodaje da se, takođe, dešava, pogotovo u preduzećima koja imaju više apoteka, da farmaceuti danima čuvaju kese sa starim lijekovima, koje su im doneli pacijenti, ćekajući da dođu „nadležni za zbrinjavanje otpada” i preuzmu ih. – Kada se nadležni ne pojave i oni izgube strpljenje i farmaceutski otpad bace u kontejner za smeće – kaže naša sagovornica. Aleksić:
Ne piše u zakonu, ali jeste obaveza Željko Aleksić, republički koordinator za upravljanje medicinskim otpadom, kaže da ova oblast nije zakonom regulisana, ali da to ne znači da apoteke mogu da izbjegavaju obaveze. – Apoteke koje su sertifikovane preuzele su obavezu da od građana preuzimaju medicinski otpad iz domaćinstava – kaže Aleksić i podsjeća da je farmaceutski otpad četvrti najveći zagađivač voda u svetu.
Izvor: Srpskainfo.com
