Pravi spektakl se desio na naftnom tržištu danas. Nafta je skluznula na čak 0,97 dolara za barel, što je pad od 94 odsto. Najgore, nema naznaka da će se nešto uskoro promijeniti.
Cijeli dan sve oči brokera, naftaša i investitora bile su uprte u grafikon koji je neumoljivo pokazivao silaznu putanju. Jutros, nafta je koštala 15 dolara, da bi tokom dana padala i padala. Upravo je pala na samo 1 dolar.
Kriza sa koronom smanjuje potražnju, a proizvođačima ostaje malo mjesta za skladištenje svih viška barela sirove nafte.
Cijene nafte pale su 78 odsto danas, što je najniži nivo od kada se 1983. otvorilo trgovanje naftnim fjučersima. Prodaja se dijelom može pripisati tržišnoj mehanici. Većina investitora se već fokusira na junski ugovor, smanjujući obim trgovanja. Terminski ugovori za WTI naftu, za isporuku u maju, pali su za 2,62 dolara ili za 14 procenata, na 15,65 dolara za barel na noćašnjem trgovanju.
Sutra je posljednji rok za ugovaranje kupovina na terminskom tržištu za majske isporuke. Cijena junskih ugovora, kojima se sve aktivnije trguje, pala je za 1,28 dolara ili za 5,1 odsto, na 23,75 dolara za barel.
Tržište nafte je pod velikim pritiskom zbog serije izvještaja o slaboj potrošnji goriva i mračnih prognoza Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) i Međunarodne agencije za energetiku.
Količine nafte na zalihama u SAD, prije svega u Kušingu u Oklahomi, glavnom distributinom centu za WTI naftu, iz dana u dan su sve veće zbog pada potražnje.
Smanjenje proizvodnje “crnog zlata” zemalja članica OPEC-a i njenih saveznika, poput Rusije, treba da startuje od maja.
Neformalna naftna alijansa nazvana OPEC+, postigla je dogovor o rezanju proizvodnje za 9,7 miliona barela dnevno kako bi zaustavila poplavu ponude na tržištu uzrokovanu padom narudžbina zbog vanrednog stanja uvedenog širom svijeta u borbi proti pandemije COVID-19, što je kao posljedicu imalo smanjenje potrošnje goriva i privrednih aktivnosti.
