Dok veći dio Evrope nameće vanredna ograničenja kako bi usporio širenje virusa korona, Švedska je ostavila svoje građane iznenađujuće slobodnim.
Da li se Šveđani kockaju svojim zdravljem ili svi drugi pretjeruju?
U trenutku kada veći dio Evrope uvodi mjere u pokušaju da uspori širenje Covid-19, jedna zemlja ignoriše ovaj trend. Švedska, naime, zauzima značajno liberalniji pristup u borbi protiv virusa. Uprkos tome što njeni najbliži susjedi, Danska i Norveška, zatvaraju sve osim osnovnih usluga, Šveđani su i dalje slobodni da se druže. Iako su univerziteti i srednje škole zatvoreni, predškolske ustanove, vrtići, barovi, restorani, skijališta, sportski klubovi i frizerski saloni ostaju otvoreni, piše RT.
Ulice Stokholma i Malmea primjetno su mirnije nego inače, ali pozitivno “živahne” u odnosu na ulice Kopenhagena, Osla, Londona, Pariza i Rima. Stajanje u barovima je zabranjeno, ali dokle god možete da nađete mjesto da sjednete, slobodni ste da uživate u noćnom izlasku. Ostale mjere uključuju zabranu okupljanja više od 50 osoba na jednom mjestu, a od starijih od 70 godina se traži da se samoizoluju.
S izuzetkom Bjelorusije koja čak nije suspendovala ni fudbalsku ligu, Švedska ograničenja su najopuštenija. To je navelo posmatrače u zemlji i van nje da se zapitaju – da li se Šveđani igraju zdravljem nacije ili zauzimaju najproporcionalniji odgovor na Zapadu? Premijer Stefan Lofven upozorio je da će vremena koja predstoje biti teška, ali i da će svi Šveđani pojedinačno morati da preuzmu odgovornost.
“Ne možemo sve da regulišemo i zabranimo”, poručio je on.
Ova taktika je u suprotnosti sa strategijom u Velikoj Britaniji koja je podrazumijevala da se građanima kaže da ostanu kod kuće, i da se izlazak iz kuće ograniči na jednom dnevno. Švedski stručnjaci zauzeli su sasvim drugačiji stav u odnosu na onaj u Velikoj Britaniji, a njihov državni epidemiolog Anders Tengel rekao je da su prognoze London Imperial Koledža, sa predviđenih 250.000 smrtnih slučajeva od virusa – “pesimističke”. Posljednji brojevi u Švedskoj pokazuju skoro 3.500 oboljelih i 105 smrtnih slučajeva.
“Dokle god razvoj epidemije u Švedskoj ostane na ovom nivou, ne vidim veliki razlog za preduzimanje mjera koje možete održati samo vrlo ograničen vremenski period”, Tengel je rekao za Observer.
Ovaj potez Švedske omogućio je preduzećima da ostanu otvorena, smanjujući udar na ekonomiju zemlje. Ovaj pristup je široko prihvaćen od strane javnosti, koja na to gleda kao na daleko razumniji način akcije od drakonskih koraka preduzetih u drugim zemljama. To takođe stavlja zemlju u bolji položaj da se brzo vrati u pun kapacitet, nakon što se pandemija završi. Lofvenova vlada čini se manje sklonom da bude viđena da samo “radi nešto”, u poređenju s mnogim na Zapadu. Šveđani nisu tražili da država ograniči slobode na način kao što se to čini u mnogim drugim zemljama.
Samo će vrijeme pokazati kakav je zapravo bio najbolji odgovor na ovogodišnju pandemiju. Ali, odluka švedske Vlade da poveri svojim građanima da poštuju savjete i prilagođavaju svoje ponašanje datim preporukama, bez pretnje policijskom intervencijom, je nešto što svakako treba pozdraviti u slobodnom društvu.
Takođe održava i viši nivo povjerenja u drugom pravcu – od strane javnosti prema vladi. Na praktičnom nivou, neprimenjivanje drakonskih mjera sprečava paniku u javnosti i omogućava sporiju eskalaciju mjera ukoliko one budu potrebne.
Povjerenje je važan faktor u demokratiji gde vlada vlada uz pristanak naroda. Poverenje javnosti u Švedskoj je izuzetno veliko, jer građani vjeruju da njihovi političari djeluju u javnom interesu. Njihova sklonost da odrasle tretiraju kao odrasle je ključna da se povjerenje održi.
Nema sumnje da će neke žrtve morati da se podnesu u borbi protiv Covid-19, ali je od vitalnog značaja da povjerenje javnosti u vladu nije jedna od izgubljenih stvari. Preduzimajući odmjereniji odgovor i zasnivajući svoje akcije na savjetima umjesto na prinudi, vlada Švedske se kocka, ali sa vjerovatno manjim rizikom nego što to čini Britanija ili Njemačka. Švedska dopušta da njena ekonomija funkcioniše na mnogo normalnijem nivou od ostatka Evrope, koja gotovo da se ugasila.
Ako se ispostavi da pandemija nije tako kobna kao što su se, na primjer, britanski stručnjaci u početku plašili, onda bi drakonske mere koje su primjenjivale druge zemlje mogle da rezultiraju time da je “lijek” bio gori od bolesti.
Ako se pak ispostavi da je pandemija smrtonosna onoliko koliko se predviđalo, ali ne više u Švedskoj nego u drugim zemljama, vlada se ipak ne može optužiti da nije učinila ništa, ali bi i dalje bila u ekonomski stabilnijem stanju. Jedina situacija koja bi ostavila švedsku vladu doista otvorenom za kritiku bila bi ukoliko stopa smrtnosti u Švedskoj nadmaši slične zemlje, ali za sada se čini da ima malo pokazatelja da bi to mogao biti slučaj, piše RT.
