U Ministarstvu inostranih poslova /MIP/ u Savjetu ministara neizvjesno je kako će u ovoj godini biti isplaćivane plate i naknade za 509 zaposlenih, jer je zbog primanja novih ljudi, odnosno upućivanja konzularnih radnika u diplomatsko-konzularna predstavništva tokom 2018. i 2019. godine, napravljen debalans pa će u budžetu nedostajati između 946.000 i čak 1,88 miliona KM.
Ovo je potvrđeno za portal “Inforadar” iz MIP-a BiH, odakle objašnjavaju da je problem nastao zbog značajnog povećanja broja zaposlenih u diplomatsko-konzularnim predstavništvima /DKP/, gdje su ljudi mimo ranijeg plana upućivani iz sjedišta diplomatije BiH.
“Prilikom izrade Odluke za 2018. godinu i planiranja sredstava u budžetu Ministarstva na stavci plate i naknade, broj zaposlenih u sjedištu iznosio je 244, a u DKP mreži 246, što je bilo realno planiranje u okvirima odluka iz prethodnih godina. Zaključno sa 31. decembrom 2019, taj broj iznosio je 277 zaposlenih, dok je broj u sjedištu 232. Narušavanje ovog odnosa, odnosno višegodišnjeg balansa zaposlenih u sjedištu MIP-a i DKP mreži, uticalo je i na rashode na stavci budžeta koji se odnose na plate i naknade uposlenih, jer su primanja za rad u DKP mreži znatno viša nego primanja zaposlenih u sjedištu”, pojašnjavaju iz MIP-a.
Ovo ministarstvo je radilo finansijske projekcije na osnovu uticaja neracionalnog narušavanja odnosa broja zaposlenih u sjedištu i DKP mreži, a svaka je ukazivala na manjak u izvršenju budžetskih stavki na platama i naknadama.
Tako bi, oprema procjenama, visina nedostajućih sredstava mogla da bude ili oko 1,88 miliona KM ili oko 947.000 KM, u zavisnosti od toga da li bi se planirana sredstva obračunavala po osnovici za plate iz 2020. godine /koja još nije zvanično usvojena/ ili osnovice iz 2018, koja je primjenjivana do samog kraja 2019. godine, navodi se u tekstu.
“Na rad u DKP mreži tokom zadnja dva mjeseca mandata ministra Igora Crnatka upućena su četiri službenika, čime je ukupan broj dosegao 51 zaposleno, odnosno diplomata i službenika upućenih u DKP mrežu te godine, što je iznad uobičajenog prosjeka na godišnjem nivou iz prethodnih godina”, ističu iz MIP-a.
IZ MIP-a ukazuju da će biti veoma upitno izvršenje budžeta na rashodima za plate i naknade, a procjene izvršenja budžeta u prvom kvartalu ove godine govore da, uprkos smanjenja rashoda na operativni minimum, vjerovatno će nedostajati sredstava za realizaciju budžeta te će MIP biti prinuđen na radikalnije mjere, poput mogućeg smanjenja visine osnovice za obračun plata u DKP mreži ili preduzimanja nekih drugih rješenja u odnosu na izraženi problem.
Bivši šef diplomatije Igor Crnadak, koji je ostavio ovakvo stanje iza sebe, odnosno svojim odlukama o neplanskom upućivanju zaposlenih iz sjedišta u DKP direktno uticao na probijanje budžeta, u izjavi za ovaj portal i dalje tvrdi da “nisu tačke procjene da je povećanjem broja zaposlenih u MIP-u dovedeno u pitanje izvršenje budžeta na stavci plate i naknade”.
“Prema pravilniku MIP-a, ukupan broj zaposlenih je 520 i taj broj nikada nije dostignut. Samo je u jednom trenutku taj broj najviše iznosio 499. Shodno tome, ni budžet nije mogao biti probijen”, kaže Crnadak, dodajući da “nema drugi komentar”.
Ovaj portal je i ranije objavio da su BiH više stotina hiljada maraka koštali 21 diplomata i zaposleni MIP-a koji su tokom 2018. i 2019. godine slani na ispomoć u DKP-ove širom svijeta, a da za tim, izuzimajući dva slučaja, nije bilo nikakve potrebe.
Prema informacijama ovog portala, mnogi od njih poslani su na destinacije nakon što ih je sa prethodnih ambasadorskih i drugih funkcija smijenilo aktuelno Predsjedništvo BiH.
Trežeći informacije po Zakonu o slobodi pristupa informacijama, “Inforadar” je 12. novembra prošle godine iz sjedišta diplomatije BiH najprije dobio dokumente u kojima je navedno da je “21 diplomata i zaposleni u MIP-u na ispomoći BiH tokom 2018. i 2019. godine koštao 821.729 KM”.
Prema pisanju ovog portala, nakon što je bivšeg ambasadora Lepu Babić, blisku PDP-u, Predsjedništvo BiH smijenilo s pozicije ambasadora u Bugarskoj, Crnadak je potpisao rješenje kojim se ona u funkciji ministra-savjetnika šalje “na ispomoć” u Skoplje, gdje joj živi kćerka. Ni Babićeva, inače, ne živi u BiH, već u Beogradu, a u Skoplju je ranije bila ambasador.
Naredni primjer je Veljko Obrenović, čija sestra radi u ambasadi u Ljubljani. Crnadak je potpisao rješenje kojim je Obrenović poslan kod sestre, na “spajanje porodica”. Izvori ovog portala ukazuju na bliske veze Obrenovića s Crnatkom.
Jedan od primjera je i Lidija LJubić Lepina koju je Crnadak, nakon što je smijenjena s ambasadorske pozicije u Ženevi, uputio kao “savjetnika” u Misiju u Strazbur, gdje joj godinama žive djeca, prenosi ovaj portal.
