Kako bi iz BiH bile uklonjene sve mine do 2025. godine, kao što je i predviđeno Strategijom deminiranja od 2019. do 2025, potrebno je 336 miliona KM, međutim pretpostavke analitičara su da bi to moglo potrajati mnogo duže.
Saša Obradović, direktor Centra za uklanjanje mina (BHMAK), rekao je juče tokom prezentacije projekta “Opšta procjena minski sumnjivih područja u BiH” da bi po svim analizama ova sredstva bila dovoljna kako bi sve površine bile deminirane u BiH, ukoliko se uključe svi nivoi vlasti.
“Analiza pokazuje da je potrebno još deminerskih timova u BiH. Starosna granica deminera je velika i problem je što naši demineri rade samo šest mjeseci. Moramo zakonski promijeniti status deminera u BiH”, kaže Obradović.
Dodao je da je pomenuti projekat, u koji su bili uključeni BHMAK, Oružane snage BiH i Norveška narodna pomoć, donio dobre rezultate u lociranju minsko sumnjive površine (MSP), a da je realizaciju propratio EUFOR kao monitoring organizacija.
Obradović je poručio da se još sprovodi projekat “Sarajevo i Istočno Sarajevo bez mina do 2020. godine” u opštinama Vogošća i Istočna Ilidža, te da će po završetku projekta u ove dvije opštine Sarajevo biti slobodno od mina.
U BHMAK-u su rekli da i 24 godine nakon ratnog sukoba u BiH još je 8.050 sumnjivih opasnih područja površine 995,87 kvadratnih kilometara i 917 potvrđenih opasnih područja povšine 22,14 kilometara kvadratnih.
Oni ističu da je sistemskim i generalnim izviđanjem, čišćenjem i tehničkim izviđanjem i vraćanjem površine kroz MSP sumnjiva površina tokom protekle godine reducirana za 14 kvadratnih kilometara.
U BHMAK-u kažu da je tokom prošle godine u BiH urađeno 98 zadataka čišćenja i tehničkog izviđanja, prilikom čega je deminirano 4,48 kvadratnih kilometara.
Oni kažu da je većina područja u BiH propisno obilježena znakovima upozorenja.
“Mikrolokacije kontaminirane minama/eksplozivnim sredstvima zaostalim iz rata/kasetnom municijom direktno utiču na sigurnost 545.603 stanovnika ili 15 odsto od ukupnog broja stanovnika BiH”, kažu u BHMAK-u.
Davor Kolenda, analitičar protivminskih aktivnosti, kaže da je donesena strategija u BiH po kojoj bi do 2025. godine BiH trebalo da bude očišćena od mina, ali po sadašnjim uslovima, tempom i sredstvima kojim se radi trebaće i oko 20 godina.
“Činjenica je da u BiH već nekoliko mjeseci nema ni komisije za razminiranje, kojoj je istekao mandat, a nova nije imenovana. BHMAK je stručna služba komisije, pa se postavlja pitanje kome su oni sada uopšte stručna služba kad nema komisije, a to već traje dva-tri mjeseca. Savjet ministara nije imenovao novu komisiju, a nova ministrica je tamo sjela i neće narednih šest mjeseci znati šta uopće radi. Dakle, imamo već vakuum u provođenju strategije”, kaže Kolenda.
On dodaje da postoje kompanije kojima su istekle akreditacije i koje ne mogu da rade jer nema komisije koja bi im tu akreditaciju i izdala, što aposlutno ugrožava sprovođenje strategije.
“Ovim tempom kao što je rađeno na uklanjanju tokom prošle godine trebalo bi nam 15-20 godina, međutim i to je diskutabilno jer novih ulaganja nema, a resursi se osipaju, i ljudi odlaze raditi druge poslove. Hrvatska zvanično ima tri puta manju površinu, a njima je potrebno još 450 miliona evra da tu površinu razminiraju do 2026. godine, dok mi imamo tri puta veću površinu i kažemo da ćemo je završiti do 2025. godine sa tri puta manje para”, naglašava Kolenda za “Nezavisne”.
Za 23 godine 1.766 žrtava
U BHMAK-u su istakli da je u Bosni i Hercegovini od 1996. do 2019. godine bilo ukupno 1.766 žrtava, od toga 617 smrtno stradalih, 802 povrijeđenih i 347 nepoznato.
“U istom periodu bilo je ukupno 185 žrtava deminera, a od toga 131 povrijeđeno, 54 smrtno stradalih. U prošloj godini desile su se dvije deminerske nesreće u kojima su dva deminera poginula, tri lakše povrijeđena”, kažu u BHMAK-u.
Dodali su da tokom prošle godine nije bilo civilnih žrtava u BiH.
