Ključ opstanka Republike Srpske, ekonomskog i demografskog, u njenom je ravnomjernom razvoju, svih lokalnih zajednica. To je ocjena demografa, ekonomista, ali i samih političara.
Međutim, situacija sa terena pokazuje da se razvija svega nekolicina sredina, i to nauštrb drugih, uglavnom manjih opština i gradova.
Jedan od primjera razvoja su dva grada, Bijeljina i Prijedor. Jedan na zapadu, drugi na istoku Republike Srpske. Prijedorska opština je prije rata imala oko 112.000 stanovnika, a sada nema ni 90.000. U Bijeljini je do 1991. živjelo nešto oko 97.000, a sada više od 103.000 ljudi.
Dakle, Prijedor je izgubio najvažniji resurs, ljude, dok se u Bijeljinu ljudi doseljavanju da rade i žive, doduše iz manjih sredina.
– Prijedor je 2000. godine imao drugi najveći budžet gradova, odmah poslije Banjaluke. Sada su, osim Banjaluke,
ispred nas Bijeljina, Doboj i Brčko. Ostali napreduju, kod nas je sve gore – ocjenjuje Milan Tubin, predsjednik
GO SDS Milan Tubin.
On smatra da je glavni razlog za sunovrat prilika u Prijedoru u lošem vođenju politike lokalne vlasti pod okriljem DNS.
– U Prijedoru je DNS na vlasti 18-19 godina i naravno da oni snose odgovornost za privredu i život građana u ovom gradu.
Srozani smo i u velikim smo problemima – ističe Tubin.
On tvrdi da je privreda u Prijedoru ugašena, da radi samo „Mital“, koji određenim dijelom puni budžet, i nekoliko
privrednika koji razmišljaju o nastavku poslovanja.
– Sve opštine iz prijedorske regije su u teškoj situaciji, stagniraju poput slijepog crijeva. Evo, sjeća li se neko ozbiljne
investicije u Prijedoru? Nema ih. Lošom politikom su doveli do toga da ljudi masovno odlaze odavde – ocjenjuje Tubin.
Mihajlo Vidić, potpredsjednik Privredne komore RS, kaže da je Bijeljina iskoristila svoj geografski položaj i
ljudske resurse, te raniji prehrambeni i poljoprivredni potencijal.
– Dinamičan razvoj Bijeljina ima od 1995. godine. Lokalne vlasti u saradnji sa institucijama RS dale su značajan
doprinos u realizaciji investicija. Dakle, sva mudrost u razvoju Bijeljine nalazi se u saradnji svih nivoa vlasti, odnosno
njihovom djelovanju. Time su stvoreni preduslovi za nova investiranja i radna mjesta – objašnjava Vidić.
On navodi da je za Bijeljinu veoma važno to što će biti izgrađen autoput čime ovaj grad dobija dodatne uslove za razvoj,
uz planiranu gradnju brzog puta do Trebinja.Vidić smatra da je šansa manje razvijenih i nerazvijenih opština i gradova u otvaranju što više malih i srednjih preduzeća,
smanjivanju obaveza i privlačenju investitora.
– Da biste privukli investitora, morate biti bolji od onih koji vas okružuju i koji mu nude te usluge. Uz pravnu sigurnost,
veoma je bitna intervencija Vlade RS. Moraju se markirati opštine u cilju strateškog pristupa investiranja. Najveći broj
stanovništva u RS odlazi iz nerazvijenih sredina, jer ne vide perspektivu. Dakle, nisu dovoljni samo infrastrukturni
projekti, potrebno je otvaranje novih radnih mjesta – ocjenjuje Vidić.
Ekonomista Slaviša Raković kaže da Bijeljini na ruku ide blizina s granicom Srbije.
– Drugo, Bijeljina je podržala taj preduzetnički duh, to je dobar primjer finog i slobodnog razvoja, zbog čega ljudi doseljavaju u Bijeljinu. To Bijeljinu čini izuzetno atraktivnom lokacijom za ljude i zato ne čudi što Bijeljina ima pozitivne stope raste – navodi Raković.
On je saglasan da je na republičkom nivou potrebna strategija za ravnomeran razvoj.
Grad Banjaluka je, kao najveći grad, privredni, administrativni i kulturni centar, najrazvijenija sredina u Srpskoj.
Oslanjanje na rudnik
Koliko je razvijena Bijeljina, a koliko Prijedor, može se posmatrati i kroz uplaćene javne prihode u budžet Republike Srpske.
Tako, na osnovu podataka Poreske uprave, poreski obveznici prijedorske regije svaki dan u prosjeku uplate oko 423.000 KM na ime poreza, doprinosa i raznih taksi i naknada, dok u bijeljinskoj regiji ovaj dnevni prosjek iznosi više od 729.000 KM.
U Bijeljini je u protekle četiri godine povećan broj poslovnih subjekata za 370, a u Prijedoru za 149. U Bijeljini je zaposleno oko 22.000 ljudi, a u Prijedoru oko 14.000.
Ekonomista Raković smatra da se Prijedor nedovoljno razvija, prije svega, jer je puno naslonjen na rudnik željezne rude i od njegovih rezultata zavisi cijela prijedorska privreda.
– Rudnik u posljednje vrijeme ima problema, smanjena je proizvodnja i to utiče i ostala kretanja. Drugo, moje mišljenje je da Prijedor plaća ceh zbog blizine Banjaluke, koja sve odvlači, i investicije i ljude – ističe Raković.
(SrpskaInfo)
