Porodica Hadžić iz Јanje kod Bijeljine jedna je od najvećih proizvođača mrkve u Republici Srpskoj.
Iako je ove godine bilo problema, zadovoljni su postignutim prinosom, ali ne i cijenom na koju nepovoljno utiče mrkva iz uvoza. Osavremenjavanje ove proizvodnje i nabavka neophodne mehanizacije, prioritet je ove porodice u narednom periodu.
Treća generacija porodice Hadžić bavi se proizvodnjom korjenastog povrća od kojeg najviše siju mrkvu, a u ovaj posao uključeni su otac i tri sina. Ukupno 12 članova ove porodice angažovano je od sadnje do prodaje. Ove godine mrkvu su zasijali na 20 hektara i ostvarili prinos od šest do sedam tona po dunumu. – Sjemena su skupa, kao i đubrivo.
Sve to moram isfinansirati sopstvenim sredstvima jer nikakvih kreditnih sredstava nemamo. Sjeme koje uzimamo iz Francuske je preskupo, i kupuje se na sjemenku, 100.000 sjemenki iznosi 130 KM. Od te količine možemo zasijati malo više od pola dunuma. Ima se računa ali ova godina je bila slaba sa cijenom u odnosu na prošlu godinu, kada je koštala 1 KM po kilogramu, i bila vrlo tražena – kaže Mensur Hadžić.
Za prodaju je zadužen najstariji član porodice, 76-godišnji Ferid koji nikako nije zadovoljan cijenom. – Nije nam problem proizvesti robu ali jeste prodati. Cijena prve klase mrkve u Bijeljini iznosi 40 feninga po kilogramu, o drugoj da ne govorimo. Mi smo najjači proizvođači u BiH korjenastog povrća ali mnogo nam šteti preprodaja ove kulture – ističe Ferid Hadžić. Iako su u proteklom periodu uložili značajna sredstva u mehanizaciju, mašine za vađenje i traktore, neophodno je da nabave kombajn, mašine za pranje mrkve i pakovanje.
– Za jednu polovnu mašinu za vađenje treba izdvojiti 12.000 evra. Bubnjevi za pranje mrkve koštaju oko 2.000 evra, sama traka samo oko 1.000. Nismo tražili podsticaj države ali bi voljeli da nadležno miinistarstvo pomogne proizvodnju, pogotovo kada se omladina odluči za bavnjenje ovim poslom. Na taj način smatram da bi se spriječio odlazak iz Republike Srpske i BiH – naglašava Ilijaz Hadžić. Hadžići planiraju i da izgrade hladnjaču u kojoj bi skladištili mrkvu i koju zbog neadekvatnog skladištenja ne bi morali prodavati po niskim cijenama. To bi im, kako kažu, omogućilo i povećanje proizvodnje i zapošljavanje novih radnika.
Izvor: RTRS
