Potrošnja antibiotika u Republici Srpskoj konstantno raste, uprkos upozorenjima stručnjaka da prekomjerna upotreba ovih medikamenata može dovesti u pitanje liječenje velikog broja infekcija izazvanih bakterijama.
Načelnica Službe za farmaciju u Institutu za javno zdravstvo RS Mirjana Đermanović kaže da je, prema podacima o ukupnoj potrošnji antibiotika koje institutu dostavljaju apoteke, vidljivo da je potrošnja antibakterijskih lijekova u 2017. godini iznosila 22,4 dozvoljene dnevne doze (DDD), dok je taj broj lani dostigao 25,5 DDD.
– Ako posmatramo Holandiju, Norvešku ili Austriju imamo gotovo duplo veću potrošnju u odnosu na njih, a sa druge strane daleko smo bolji od Grčke, Kipra, Turske, koji bilježe potrošnju i do 40 DDD – kazala je Đermanovićeva. Ona upozorava da prekomjerna upotreba antibiotika može dovesti do rezistencije na ove lijekove, koja vremenom nastaje kao posljedica mutacije bakterijskih gena.
– Pojavu rezistencije znatno ubrzava prekomjerna i neopravdana upotreba antibiotika kao, na primjer, za liječenje virusnih infekcija i upotreba u veterinarskoj medicini. Antibiotici nisu lijekovi za prehladu i grip i građanima preporučujem da ih koriste samo kada im ih preporuči ljekar. Terapija treba da traje onoliko dugo koliko je ljekar odredio i u dozi koja je propisana – navela je Đermanovićeva i posavjetovala pacijente da infekcije sprečavaju redovnim pranjem ruku, spremanjem hrane u higijenskim uslovima, izbjegavanjem kontakta sa bolesnim ljudima te redovnom vakcinacijom. S druge strane, troškovi Fonda zdravstvenog osiguranja RS, kada su u pitanju ovi medikamenti se smanjuju, jer je broj izdatih recepata za antibiotike koji se nalaze na njihovoj listi iz godine u godinu sve manji.
– Ljekari su za devet mjeseci ove godine pacijentima izdali 217.239 recepata za antibiotike, što je fond koštalo oko 1,2 miliona KM. U istom periodu prošle godine broj recepata iznosio je 232.546, dok je recimo za cijelu 2013. godinu taj broj dostigao 449.023 recepta – rekli su u fondu i dodali da raspolažu samo podacima o izdatim receptima za one antibiotike koji se nalaze na njihovoj listi, ali ne i za one koji se prodaju na tržištu a fond ih ne finansira. Da je posljednjih godina potrošnja antibakterijskih lijekova povećana tvrde i u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH, ističući da se oni moraju koristiti pažljivije.
– Na antibakterijske lijekove u BiH lani je potrošeno 30,97 miliona KM, a tri antibiotika koja su imala najveću potrošnju su “amoksicilin”, “enzim inhibitor” i “ciprofloksacin” – rekli su u Agenciji za lijekove i dodali da bi, ukoliko ne bude djelovano odmah, antimikrobna rezistencija u budućnosti mogla ugroziti mogućnost liječenja brojnih danas izlječivih infektivnih bolesti
Kupovina na komad
U Fondu zdravstvenog osiguranja RS su naveli da postoji mogućnost izdavanja antibiotika na komad, čime se sprečava neracionalna upotreba i lagerovanje tih lijekova u kućnim apotekama. – Staranjem zaliha u kućama stvara se mogućnost posezanja za antibioticima i u onim situacijama kada ih nije ljekar preporučio, što može biti štetno po zdravlje – pojasnili su u fondu.
Izvor: Glas Srpske
