Zbog vjerovanja da su stomatološki zahvati u trudnoći štetni, žene često izbjegavaju da odlaze kod stomatologa. To može biti loše po zdravlje njihovih zuba, jer je taj strah potpuno neosnovan. Naravno da bi bilo bolje sve probleme riješiti prije samog začeća, ali i u suprotnom stomatolozi mogu da pomognu. Stomatolog će temeljno pregledati zube i zubno meso, izliječiti eventualne karijese i očistiti meke naslage i zubni kamenac. Redovno profesionalno čišćenje, smanjiće mogućnost nastanka novih karijesa i gingivitisa. Sve veće karijese treba sanirati što prije da ne bi izazvali komplikacije i širenje infekcije.
„Dosta problema u toku fiziološkog stanja trudnoće, dešava se, pogotovo u prvom trimestru. Često u tom periodu dolazi do gađenja, povraćanja prilikom održavanja oralne higijene. Često su problem neadekvatne četkice koje trudnice koriste sa velikim glavama, tvrdim vlaknima. Zbog toga preporučujem da bi trudnice trebalo da promijene četkice, da koriste sa manjima glavama, mekša, tanja vlakna, soft i ultrasoft. Takođe, dešavanja se gađenje i refleks povraćanja na zubne paste. Naravno, pasta treba da se promijeni, a ja svojim pacijentkinjama trudnicama preporučujem paste koje korsite mala djeca. Te paste su neutralne, često su različitog voćnog ukusa, blage su i ne dovode do tog refleska gađenja i povraćanja prilikom održavanja oralne higijene“, objašnjava doktor Blažo Mišeljić.
Da li je to razlog zbog čega se zubi mnogo brže kvare kod žena u trudnoći?
„Naravno, to je faktor broj jedan koji dovodi do karijesnih lezija i drugih problema koji se javljaju u usnoj duplji. Problem gađenja i povraćanja se može preduprijediti. Redovne kontrole koje kod trudnica moraju da budu na tri mjeseca. Početkom trećeg, šestog i pred sam kraj trudnoće, treba obavezno da posjete svog stomatologa kako bi se provjerilo stanje u usnoj duplji i kako bi se sve saniralo prije kraja trudnoće“.
Koje intervencije trudnice mogu uraditi?
„Žene u trudnoći mogu da rade apsolutno sve intervencije. Ne postoje bilo kakve kontraindikacije za bilo koju vrstu stomatološke intervencije. Baziraću se na intervencijama kada pacijentkinja dolazi sa nekim akutnim simptomima – bola, infekcije, otoka. U tim situacijama postoje često mitovi kod žena da ne smiju da primaju anesteziju, da se ne smiju koristiti analgetici i antibiotici. Sve to nije istina. Anestezija može da se koristi, a koristimo doze koje će da postignu bezbolnost. Znači, ništa preko toga. Izbjegavamo anestezije koje imaju felipresin ili oksitocin koji su jako štetne po fetus. Antibiotici mogu da se koriste skoro svi, poželjno je da to budu antibiotici iz grupe Penicilina. Treba izbjegavati streptomicin, hloramfenikol i antibiotike iz grupe Tetraciklini. Kod estetskih zahvata je preporučljivo da se sačeka kraj trudnoće i da se sve to radi poslije“.
Za kraj savjeti kako da se ponašaju u trudnoći, za njihove buduće mališane, ali i kako da postupaju za prvi dolazak kod stomatologa?
„Tokom same trudnoće, ne bi bilo loše da žene koriste flor. Pogotovo u periodu organogeneze, kada se formira fetus odnosno kada se formiraju tvrda tkiva – kosti i zameci zuba u vilicama. Pojačan unos flora može da doprinese tome da kasnije zubi te djece budu čvršći i dosta otporniji na sve patološke procese koji se dešavaju u ustima. Naravno, adekvatna ishrana bogata bjelančevinama, vitaminima. Preporučio bih pojačan unos vitamina A, D i C, pogotovo vitamina C koji je za zubno meso odnosno desni. Higijena mora da bude pojačana. To znači da ne smije da budemo samo dva puta dnevno. Bilo bi poželjno da prati zube poslije svakog obroka i očistiti međuzubne prostore koncem ili interdentalnim četkicama i, naravno, upotreba tečnosti za ispiranje usta“, zaključio je doktor Mišeljić.
