Srpska pravoslavna crkva proslavlja danas Prepodobnu mučenicu Paraskevu, u narodu poznatu kao Petka Trnova.
Sveta Petka je rodom iz Rima, poticala je iz hrišćanske porodice i živjela je u drugom vijeku poslije Hrista. Nakon smrti roditelja, imanje je razdijelila siromašnima i zamonašila se.
Zamonašivši se, propovijedala je zabranjenu Hristovu vjeru i zato je bila optužena caru Antoninu Piju. Iscijelivši i samog cara, koji se krstio, nastavila je da misionari u drugim krajevima.
Zbog propovijedanja hrišćanske vjere zatvarana je, silno mučena i na kraju je posječena mačem, po naređenju kneza Tarasija oko 140. godine. Njene mošti kasnije su prenesene u Carigrad.
Praznik Petke Trnove spada u nepokretne, svake godine slavi se 8. avgusta po gregorijanskom ili 26. jula po julijanskom kalendaru.
Taj dan se veoma poštuje u srpskom narodu, iako nije “zapovjedni praznik” /crveno slovo/. Ponegdje se proslavljaju i zavjetne i manastirske slave.
Praznikom Prepodobne mučenice Paraskeve, u narodu poznatije kao Petka Trnova, završava se mali ljetni “ciklus ženskih praznika”, kome pripadaju i Ognjena i Blaga Marija. Tada se izbjegavaju svi teži poslovi u polju i u kući.
Mnogi Svetu Petku Trnovu, koja je bila Rimljanka i koja se slavi u avgustu, miješaju sa Svetom Petkom koja je bila Grkinja i slavi se u oktobru, ne znajući da u kalendaru ima više svetiteljki sa ovim imenom.
Narodna vjerovanja
Na Trnovu Petku koja je ženski praznik danas žene ne bi trebalo da mijese, kuvaju ili rade bilo koji posao u kući kako ne bi navukle gnijev svetiteljke. Prema narodnom vjerovanju na praznik Trnove Petke ne radi se, da tokom godine ne bi trnule ruke. Mlade djevojke, vjeruje se, danas treba da beru cvijeće i njime kite kuće kako bi u domovima vladala sloga i mir. Djevojčicama se danas oblače nove haljinice kako bi ih u narednoj godini pratila sreća.
