Netransparentnost u trošenju i raspolaganju sredstvima, korištenju službenih vozila, javnim nabavkama, zapošljavanju, preraspoređivanju, te nepostojanje zakona o vanjskim poslovima činjenica je na koju već godinama u svakom revizorskom izvještaju o finansijskom poslovanju Ministarstva vanjskih poslova BiH upozoravaju državni revizori.
Naime, i prošlu godinu Ured za reviziju državnih institucija BiH ocijenio je s rezervom finansijsko poslovanje ovog ministarstva.
Ministarstvo dobija niz preporuka, koje uglavnom ne budu ispoštovane. Ovaj put revizori su dali čak 20 preporuka.
Naime, revizori su utvrdili nepravilnosti u primjeni propisa iz oblasti zapošljavanja, koje se prije svega ogledaju u internim premještajima, unapređenjima i eksternim premještajima u periodu probnog rada. Skrenuli su pažnju i na neusklađenost Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta s odlukama Vijeća ministara BiH, kao i na izostanak implementacije sistema finansijskog upravljanja i kontrole. Revizori su, takođe, upozorili na slabost i nedostatke u procesu javnih nabavki. Ponovo je ukazano na problem nepostojanja zakona o vanjskih poslovima BiH.
Što se tiče finansijskih izvještaja, revizori su utvrdili da je Ministarstvo sačinilo godišnji finansijski izvještaj za 2018. godinu, ali isti nije dostavilo nadležnim organima i institucijama u propisanom roku, te da je on i nakon što je dostavljen štur i da ne sadrži dovoljno informacija.
Revizori su naišli na nepravilnosti i kada su u pitanju putni troškovi, jer je realizacija putnih troškova na kraju prošle godine iznosila 1.400.253 KM, od čega se na sjedište odnosi 854.422 KM.
Revizori su konstatovali da se rezervacija avio-karata ne vrši planski na bazi mjesečnih planova putovanja u inostranstvo, te da na osnovu poziva i izvještaja sa službenog puta nije uvijek moguće utvrditi da li je na službenom putu bila osigurana ishrana. Knjiga putnih naloga se vodi elektronski i nije zaštićena, te ista ne sadrži podatke o troškovima službenog putovanja niti svrhu putovanja.
Utvrđeno je i da se pravdanje određenih putnih naloga ne vrši u roku od sedam dana (postoje slučajevi da se isti pravdaju i nakon mjesec dana), a u određenim ponudama za avio-karte nije moguće tačno utvrditi da li su ponuđene opcije od tri različite avio-kompanije, kako je definisano okvirnim sporazumom.
Konstantan problem je i netransparentno korištenje službenih vozila. Izdaci za upotrebu vozila na kraju prošle godine iznosili su 892.721 KM, od čega se na sjedište odnose 150.142 KM, a na DKP-ove BiH iznos od 742.579 KM.
“Značajniji izdaci u sjedištu odnose se na izdatke za gorivo (77.460 KM), popravak i održavanje vozila (38.996 KM), izdatke za registraciju i osiguranje (20.390 KM), auto-gume (7.686 KM) i usluge pranja vozila (5.610 KM). Značajniji izdaci u DKP-ima BiH se odnose na izdatke za gorivo (266.679 KM), popravak i održavanje vozila (212.166 KM), izdatke za registraciju i osiguranje (211.014 KM), auto-gume ( 22.785 KM) i pranje vozila ( 29.935 KM)”, navedeno je u reviziji.
Ministarstvo raspolaže sa 123 motorna vozila. Procesom revizije je utvrđeno da klase specijalizovanih vozila u DKP-ima BiH (58 vozila srednje klase, 21 vozilo više srednje klase, 26 vozila niže srednje klase) nisu usklađene s Prijedlogom pravilnika o službenim specijalizovanim vozilima MVP BiH i diplomatsko-konzularnih predstavništava. Veliki broj DKP-ova ne dostavlja izvještaje o upotrebi službenih vozila u sjedište Ministarstva ili dostavljaju nepotpune podatke, tako da ne postoje sveobuhvatne evidencije koje bi trebalo da budu podloga za donošenje odgovarajućih odluka. Također je uočeno da ne postoji kontrola nad upotrebom službenih vozila u sjedištu Ministarstva. Ponovo je prisutan problem da za jedno službeno specijalizovano vozilo koje zadužuje Kabinet ministra veći dio godine nisu dostavljani nalozi Odsjeku za opće poslove, arhiv i dokumentaciju.
Nepravilnosti su utvrđene i po pitanju korištenja vozila na relacijama koje ne odgovaraju mjestu rada, nego mjestu prebivališta, jer su pojedina vozila kada je treblao da budu na mjestu rada, bila na mjestu prebivališta određenih zaposlenika.
Igor Crnadak, ministar vanjskih poslova BiH, za “Nezavisne” je, komentarišući revizorski izvještaj, rekao da je Ministarstvo svoj posao završilo što se tiče Prijedloga zakona o vanjskim poslovima BiH, jer je taj prijedlog prihvatio prošli saziv Predsjedništva BiH i uputio ga Vijeću ministara.
“Što se tiče ostalih preporuka i konstatacija iz izvještaja, ne bih pojedinačno komentarisao, samo mogu reći da napredak postoji, ali je riječ o velikom sistemu i treba vremena”, kazao je Crnadak.
