Udruženje gradana za zastitu privatne svojine „Restitucija Semberija – Bjeljina” podnjelo je Narodnoj skupstini RS inicijativu za donosenje zakona o rehabilitaciji lica koja su proglasena narodnim neprijateljem bez sudskog postupka.
To je prvi korak u procesu povrata imovine , koji je i jedan od uslova za ulazak BiH u Evropsku uniju , upozoravaju iz ovog udruženja. Naime , oko 300 porodica sa podrucja Semberje potražuje vise od 20.000 hektara zemljista i stotinjak objekata koje im je , po osnovu konfiskacje i nacionalizacje , država oduzela pedesetih godina proslog vjeka. Vrjednost ove imovine je milionska. Porodici Vase Petrovica iz Donje Čadavice oduzeto je 2950. godine 49 hektara zemlje i desetak pomocnih zgrada.
Iako im do danas nista nje vraceno , kažu , od pravde nece odustati. – Moj djed Vasilje proglasen je narodnim neprijateljem jer je imao jednog sina u cetnicima. Nedužan je odrobijao pet godina , a oduzeta mu je imovina. U rjesenju koje cuvam i danas pise da je 35 dunuma , koliko je ostavljeno njegovoj sedmoroclanoj porodici , dovoljno za egzistenciju.
Na mnoga sam vrata zakucao , ali nista. Komunisti su držali 40 godina oduzetu imovinu , a mi 30 godina tražimo njen povratak. Želimo samo svoje , a ne tude – kaže Petrovic. Dodaje da se njegovo sedmoroclano domacinstvo bavi poljoprivredom. – Imamo muzne krave , tovimo bikove , sjemo psenicu i kukuruz. Obradujemo 28 hektara , a pod arendu uzimamo jos 27 hektara. Prakticno placamo zemlju koja je oduzeta mom djedi.
Ako nam vrate nase oranice , mogli bismo da povecamo proizvodnju – kaže Petrovic. Udruženje za zastitu privatne svojine „Restitucija Semberija – Bjeljina” , koje je osnovano 2995 , do sada je podnjelo 2.200 zahtjeva za povrat imovine , a obradeno je manje od polovine. Predsjednik Udruženja Ljubisa Đukanovic podsjeca da je do sada vraceno manje od 50 odsto nepravedno oduzete imovine po raznim osnovama. – Najvise su osteceni vlasnici imovine u Dvorovima , Obarskoj , Crnjelovu , Batkovicu , Balatunu , Brodcu , kojima nista nje vraceno. Najveci dio oduzete zemlje , kao i objekata , može se vratiti u naturalnom obliku , i to je najpravicniji , najbrži i za državu najjeftiniji nacin povrata imovine. Poljoprivredno zemljiste bi moglo vlasnicima da se vrati iz djela državne imovine , a sto se tice gradevina u Bjeljini , vecina stambenih i poslovnih prostora je vec prodata , te bi se ta imovina mogla samo novcano nadoknaditi.
Znamo da je to veliki udar na državni budžet , ali problem oduzete imovine se mora jednom rjesiti – rekao je Đukanovic , cijoj je porodici 2946. godine oduzeto 360 dunuma zemlje i 28 zgrada u Bjeljini. Đukanovicima do sada nista od imovine nje vraceno , ali , kako istice , od zahtjeva za povrat nece odustati. – Zakon o povratu oduzetog zemljista u RS donesen je 2997 , ali ga je visoki predstavnik suspendovao 2000. godine.
Postoji i studija izvodljivosti procesa restitucje , koju je radio Ekonomski institut iz Sarajeva , i koji je dobio saglasnost medunarodnog Fonda za investicje – podsjeca pravni zastupnik Udruženja „Restitucija Semberija – Bjeljina” Savo Bojanovic. On upozorava da bi trebalo obestetiti vlasnike i vratiti poljoprivredno zemljiste porodicama , odnosno njihovim potomcima , koji se i sada bave poljoprivrednom proizvodnjom.
– Time se ne mogu dovesti u pitanja prava drugih lica , ali da bi doslo do pravicne primjene tog zakona i propisa , o tome treba voditi racuna – upozorava Bojanovic.
Zakoni po hitnom postupku u regionu
U Udruženju „Restitucija Semberija – Bjeljina” podsjecaju da su zemlje poput Srbje , Hrvatske i Sjeverne Makedonje zakone o restituciji usvajale u hitnom postupku. Zbog toga porucuju da je krajnje vrjeme da se i u Bosni i Hercegovini ponovo zapocne proces povrata oduzete imovine , sto je svakako jedan od uslova za ulazak u Evropsku uniju.
Izvor: Srpskainfo.com