Car Konstantin je dolaskom na tron dobio trojicu neprijatelja: tiranina Maksencija u Rimu, Skite na Dunavu i Vizantiju.
Pred okršaj sa Maksencijem na nebu mu se ukazao sjajan krst što je bilo znak pobjede. Prema njegovom naređenju, napravljen je veliki krst koji je nošen pred njegovom vojskom. Borba je kao što je nebo i najavilo, završena njegovim trijumfom.
Konstantin je odmah 313. godine izdao Milanski edikt, kojim je okončan progon hrišćana. A poslije pobjede nad Vizantijom, sagradio je divan grad na Bosforu i dao mu ime Konstantinopolj.
Vjera ga je stalno pratila. Nakon što se razbolio, javili su mu se apostoli Petar i Pavle koji su mu rekli da ga episkop Silvester krsti. Poslušao ih je i ozdravio.
Za Konstantina se vezuje i sazivanje Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji 325. godine- zbog razdora u Crkvi koji je izazvala pojava jeretika Arija. Na Saboru je osuđena jeres, a utvrđeno pravoslavlje.
Sveta Jelena borila se za poput sina za vjeru Hristovu. Pronašla je Časni Krst Gospodnji, sagradila crkvu Vaskrsenja na Golgoti i brojne crkve na Svetoj zemlji.
Umrla je 327. godine, a car Konstantin preminuo je 10 godina nakon smrti svoje majke- u Nikomidiji 337. godine. Sahranjen je u crkvi svetih apostola u Carigradu.
Zbog imena carice smatra se da je ovo važan dan za sve ženske osobe koje se zovu Jelena.
Na današnji dan, vjeruje se, treba otići u crkvu i zapaliti svijeću za mučenike koji su svoj život dali u odbrani hrišćanstva. Običaj kaže da se tri puta umijete svetom crkvenom vodicom, i da ćete tako očistiti tijelo i izliječiti se od bolesti.
(atv)
