Sutra je jesenji Krstovdan: Jednu biljku obavezno treba unijeti u dom za blagostanje porodice
Slušaj vest
Veliki praznik koji je u crkvenom kalandaru obilježen crvenim slovom, obilježava se u spomen na dan kada je pronađen i iskopan Časni krst na Golgoti i dan kada je vraćen iz Persije u Jerusalim.
Jesenji Krstovdan obilježava se 27. septembra, a 18. januara zimski, u znak sjećanja na prve hrišćane i krštenje Isusa Hrista u rijeci Jordan.
U stara vremena ljudi su na Krstovdan strogo postili, na hljebu i vodi, ali se jelo i grožđe, što je i danas običaj, dok je drugo voće bilo zabranjeno. O značaju ovog običaja svjedoči i narodna poslovica: "Ko se krstom krst, taj Krstovdan posti!". U nekim srpskim selima održavali su se na veliki praznik vašari, a ovaj dan prate i drugi običaji.
Prema starom običaju, na jesenji Krstovdan se stoka premazuje katranom u znaku krsta da bi se zaštitila od bolesti. U selima su se isplaćivali takozvani poljaci, koji su čuvali polja od Đurđevdana do Krstovdana, tjerali ptice i naplaćivali globe od onih čija je stoka pravila štetu na tuđim njivama. Isplaćivalo se onoliko koliko je bilo dogovoreno o Đurđevdanu.
Narodno vjerovanje kaže da se na Krstovdan zmije povlače na počinak i da ih od tada više nema. Vjeruje se da treba iskopati rupe za sađenje voćaka, kako bi im se stablo što više razgranalo.
Jedan od najljepših običaja koji se vezuju za jesenji Krstovdan jeste tradicija branja i osvećenje bosiljka. Ta biljka je u našem narodu poznata kao božija i veoma je važna za tradicionalne običaje. Kažu da se prvo sadi bosiljak, pa tek onda druge biljke i cvijeće.
Zato bi 27. septembra u kuću trebalo unijeti malo bosiljka, za uspjeh i zdravlje cijele porodice. Bosiljak se kači na ikonu da cijela godina ne bi išla naopako, a smatra se da je dobro popiti i čaj od bosiljka.
Za ljude rođene na ovaj dan vjeruje se da na nejakim plećima nose sjenku Časnog krsta i da su zato pred Bogom posebno odgovorni za svoje postupke.
Da li se posti na jesenji Krstovdan
Na sutrašnji praznik je post obavezan. I nije u pitanju samo tjelesno odricanje od hrane životinjskog porijekla, već i duhovni napor usmjeren ka unutrašnjem miru. Krstovdan podstiče na razmišljanje o moralnim vrijednostima i čistoti uma i tijela.
Duhovni post podrazumijeva uzdržavanje od negativnih misli i djela, dok tjelesni zahtjeva ishranu na vodi, bez namirnica životinjskog porijekla, čak i ulja. Jedno voće ima posebnu simboliku.
Grožđe se 27. septembra jede kao simbol slatke pobjede, plodnosti i obilja. Vjeruje se da oni koji ga konzumiraju na jesenji Krstovdan privlače sreću i prosperitet u svoj život.
Vrijeme na jesenji Krstovdan
Uvreženo je mišljenje da vremenski uslovi na jesenji Krstovdan donose posebno predskazanje:
– Ako je na Krstovdan oblačno, zima će biti bogata snijegom.
– Ako je suvo, naredna godina će biti sušna.
– Ako do Krstovdana ne odu laste, neće biti jake zime.
– Tiha kiša o Krstovdanu predskazuje blagu zimu.
– Grmljavina o Krstovdanu predskazuje plodnu godinu.
– Poslije toplog i suvog septembra predstoji hladan i kišovit oktobar.
Septembarska kiša donijeće zlato njivama, a otrov vinogradima.
– Kakav septembar oko Krstovdana, takav nas očekuje mart naredne godine.
Tu je i običaj vezan za dugovanja. Vraćanje dugova na jesenji Krstovdan je običaj koji simbolizuje moralnu čistotu i poštovanje prema bližnjima. To je gest koji oslobađa od tereta i stvara harmoniju u međuljudskim odnosima.
Krstovdan je dan kada se vjernici podsjećaju na snagu vjere i tradicije, uz običaje koji njeguju duhovnost i zajedništvo.
(BlicŽena)
Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama:
Pridružite se i saznajte prvi najnovije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti na:
Preporučeno
Podijeli
Dodaj komentar
Dodaj sliku
Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, šovinističke ili preteće poruke neće biti objavljeni. Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne održavaju stavove portala Moja Bijeljina.